U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana proteže se jedinstveno kornatsko otočje. Zbog izuzetne prirodne ljepote, velike razvedenosti obale, očuvane prirode te bogatog morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog otočja je proglašen nacionalnim parkom. Nacionalni park Kornati zauzima oko 220km2, a u okviru parka se nalazi 89 otoka, otočića i hridi. Kornatsko otočje dobilo je ime po najvećem otoku Kornatu.

Vegetacija na otocima je vrlo oskudna. Ipak, priroda pobjeđuje skromnim biljem na kamenjaru. Kristalno bistro more otkriva reljefno dno različitih oblika, crvene koralje, školjke i mnoge vrste riba.

 

Kornati su u prapovijesti bili naseljeni. O tome svjedoči nalaz kamene sjekire podno brda Padinka na otoku Kornatu. Kornati su često bili meta osvajača i pljačkaša, od Rimljana, Mlečana do zadarske gospode. Iako su danas Kornati nastanjeni samo ljeti, težačke i ribarske kućice, razasute po dobro zaštićenim uvalama Kornata, odaju prisustvo njihovih vlasnika. Na Kornatima nema struje niti izvora vode.

 

Kornatsko otočje predstavlja pravi raj za nautičare, ronioce i sve one koji žele uživati u osami netaknute i veličanstvene prirode. Na Kornatima postoji oko 20 restorana sa ribljim specijalitetima. U nacionalni park se može doći brodom (vlastitim ili iznajmljenim) ili u organizaciji turističkih agencija koje organiziraju izlete.